Friday, February 2, 2007


Zgrada muzeja rađena je prema projektu njemačke tvrtke Ludwig-Hulsner, a pod vodstvom zagrebačkog arhitekta Kune Waidmanna. Pred zgradom je spomenik hrvatskomu književniku Eugenu Kumičiću, djelo Frana Kršinića. Muzej Mimara nazvan je prema kolekcionaru Anti Topiću Mimari (1898-1987) koji je svoju golemu zbirku darovao domovini i hrvatskomu narodu. Mimarina zbirka sadržava više od 3750 umjetnina iz različitih razdoblja i područja. Arheološki odjel tvori približno 200 djela od prethistorije, Egipta, Mezopotamije, Perzije, pretkolumbovske Amerike, Krete, Grčke, Etrurije, Rima do Europe ranog srednjeg vijeka.
Oko 50 izložaka sačinjava zbirku stare dalekoistočne umjetnosti (Japan, Kambodža, Indonezija, Indija), a više od 300 eksponata predstavlja staru kinesku umjetnost. Posebice je zanimljiva zbirka stakla koja preko više od 550 predložaka predočava razvoj staklarskog umijeća od drevne egipatske civilizacije do druge polovice 19. stoljeća. Zbirka tekstila sastoji se od 80 sagova, nastalih od 16. do 19. stoljeća u Perziji, Turskoj i Maroku, te od 30 europskih tapiserija. Tomu treba pridodati zbirku pokućstva, te više od 1000 predmeta europskoga umjetničkoga obrta u najrazličitijim materijalima, također iz različitih epoha, od ranog srednjeg vijeka do kraja 19. stojeća. Europsko kiparstvo je zastupljeno s više od 200 skulptura od antike i romanike do impresionizma. Isto vrijedi i za slikarstvo: 30-tak ruskih, armenskih i grčkih ikona, oko 80 djela talijanskih imena (Lorenzetti, Raffaello, Giorgione, Veronese, Ceravaggio, Canalette i dr.), više od 60 slika holandskog baroka (Rembrandt, Van Goyen, Ruisdael i dr.), više od 50 djela flamanskih majstora (Van der Weyden, Bosch, Rubens, Van Dyck i dr.), više od 30 djela španjolskih slikara (Velasquez, Murillo, Goya i dr.), 20-tak slika njemačkog slikarstva (od Holbeina do Liebermanna i Leibla), 30-ak djela engleskog slikarstva (Gainsborough, Turner, Bonington i dr.), te više od 120 slika francuskih majstora (Georges de la Tour, Boucher, Chardin, Delacroix, Corot, Manet, Renoir, Degas i dr.). Manjim brojem izložaka predstavljeno je belgijsko, švicarsko, austrijsko,češko, mađarsko i rusko slikarstvo. Ta jedinstvena zbirka, koju je Ante Topić Mimara stvarao cijelog života, izložena je od 1987. godine.

Monday, January 29, 2007

Bijeli nam Zagreb grad


Iako je na užem zagrebačkom području bilo i prije ljudskih naseobina, pismeni dokazi o postanku Zagreba povijesno su vezani za osnivanje biskupije na Kaptolu 1094. godine. Drugi važni događaj zbio se 1242., kada je kralj Bela IV. izdao povelju (Zlatnu Bulu) kojom su građanskom Gradecu priznate znatne povlastice, a naselje postaje slobodnim kraljevskim varošem. Značajna je i 1557., kada se Zagreb prvi put spominje kao hrvatska metropola. Sredinom 19. stoljeća spojeni su dotadašnji dijelovi Zagreba u jedinstveno naselje, čime su stvoreni uvjeti za razvoj modernoga srednjoeuropskog grada. Konačno, 1991. hrvatski Sabor donosi odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske, a Zagreb postaje glavni grad nove neovisne europske države. Osim spomenutih glavnih međaša u povijesti Zagreba, nebrojeno je mnogo drugih događaja koji su također imali veliku važnost u životu i razvoju grada. U ovom ljetopisu spominju se neki od najvažnijih, a posebna se pozornost pridaje događajima nakon povijesne 1850. godine tragovi kojih su i dan-danas prisutni u životu Zagrepčana i njihova grada.